build.mk Homepage
Forum Home Forum Home > Останати теми > Останати теми
  Active Topics Active Topics
  FAQ FAQ  Forum Search   Register Register  Login Login

Контроверзна архитектура

Bookmark and Share
 Post Reply Post Reply Page  123 4>
Author
Message
  Topic Search Topic Search  Topic Options Topic Options
makonix View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 08-Feb-2010
Online Status: Offline
Posts: 520
  Quote makonix Quote  Post ReplyReply #1 Topic: Контроверзна архитектура
    Posted: 18-Jun-2011 at 09:36
Често пати низ дискусиите са наметнуваат некои решенија кои се за некои контроверзни, некои во историјата биле контроверзни, па мислам дека заслужува една нишка оваа тема.

Денес ндалеку прочуени објекти кои биле контроверзни за свое време се, Ајфиловата кула, Сиднејската Оперска Куќа. Еден од најстарите запишани записи за контроверзна архитектура е во времето на античка Грција и Рим, кога класичната архитектура добива декорации на столбовите и по ѕидовите, нешто што дотогаш било незамисливо.

Еве и една интересна вест, кинеска компанија решава над Хонг Конг да направи реплика на цело австриско гратче, контроверзно е дали би требало да се има една заштита на правење вакви целoсни копии.

има и видео на овој линк Video
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #2 Posted: 23-Jan-2014 at 22:02



The Pruitt-Igoe myth therefore not only inflates
the power of the architecto effect social change, but it masks the ex-
tent to which the profession is implicated, inextricably, in structures
and practices that it is powerless to chang

http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf


HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #3 Posted: 25-Jan-2014 at 13:13


http://failedarchitecture.com/

http://failedarchitecture.com/masterplan-for-the-city-of-skopje-macedonia/ [1][2]

http://www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=1560

http://www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=303 [1]

19.8.2010 - Gary Hustwit, director of seminal design documentaries Helvetica (font lust) and Objectified (industrial design porn) is coming out with a new flick about urban  planning called (appropriately) Urbanized. Today Hustwit is taking to Twitter with a conversation about good and bad urban design in cities, asking followers to re-Tweet with their friends

@hiromifuku: "Skopje, Macedonia. Good: unfinished brutalism. Bad: never actually following Kenzo Tange's plan, i.e. chaos."  #Urbanized.  

This one wasn't really about urban design... but I still liked it:  @annksimon: Berlin. Good: sexy. Bad: poor." #Urbanized

@acklindesign: "Pittsburgh. Small size lends itself to easy bicycling; roads were designed when 1 in 10 families owned a car." #Urbanized. 

@lovkraft: "Brasilia  (100% planned). Good: audacious in vision & epic in implementation. Bad: designed for cars, not people."  #Urbanized.

@schmac: "Wash. DC. Good: Height restrictions give small town feel. Bad: uniform arch. adds to sense of risk-averse, dull city." #Urbanized

http://architizer.com/en_us/blog/dyn/6811/urbanized-by-towns/

http://www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=1377&PN=1





Edited by +Protagorist - 25-Jan-2014 at 13:53
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #4 Posted: 11-Mar-2014 at 14:44

moze najkontroverzna pojava vo urbanizmot e fraktalniot urbanizam, koj dokolku e simetricen go sterilizira mestoto (ko japonskana intervencija pogore) ili dokolku e asimetrichen gi dezinficira predrasudite pravejki hibridni spoevi vo prostorot, dovolno prisuten za da ne prejde vo klasicniot gmo pristap na brutalistite a sepak da se koristi i so nivnite simetrii (ko japonskive primerive podole), vprocem metabolicharite voglavnom kumuvale na ovaa pojava denes vo modernizmot no i togash i denes ova ne bila lesna i eftina zakrpa zaradi shto i poretko se srekjava na sekoj chekor iako moze bar parterno da se isturi lesno ko PU ili uste polesno PA na koi izmegju im fali samo tokmu M volja, za da domashnite arhitekti zdravo se realiziraat i na ovoj plan, so ogled deka za lihvarski pristap ko na zapad nemame ni individualno ni kolektivno moznost, primer dobro bi doshlo da se omeknat pretopite pomegju fraktalnite urbani vijugi koi nalik neoklasicizam i brutalizam imaat rascvetano v Skopje



zamislete kolku kontroverzno bi bilo kontroverznata trimfalna kapija da dobie vertikalno ushte dva otvoreni stolba pa od П da izleze H do dusha toa moze da go napravat i so stiropor, no najfraktalna pojava ke bide istata koga prednea i podnea ke ponira partizanskiot tunel pod ploshtad, simbolichno nadzemen i podzemen premin so imperijalisticki i gerilski poriv, plus koga vizurata ke se dokiti so dvokatni avtobusi i tramvai, a so koi proporcionalno ke se akcentiraat i sushtinski preminite, fraktalniot potencijal na vizurava brzo i lesno ke se proshiri i po se naokolu pr. sobranie moze da dobie visecki most do Prometej i obratno

Edited by +Protagorist - 11-Mar-2014 at 15:55
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #5 Posted: 11-Mar-2014 at 21:31

i na strana kontroverznosta na inicijativata poznata ko Sk'14 koja moze da se kazhe e cresha na cela tranziciona torta [1] slobodno mozham da kazham deka kontroverzni se i sluchajnostite okolu istiot [2] koi ne se nishto pochudni pr. od potrebata za telekomunikaciska kula pokraj Krstot na vodno [3] za i simbolichno da potsetime deka denes pop ni e televizorot a veroispovest vizijata na teleto, vo najmala raka deka ko Hristijani denes imame zdrava konkurencija, no opushteno chim tehnokrati ne se zamaraat za globalni agendi i kako se pozicionirame vo odnos na niv [1] shto pak da ochekuvame deka gi interesira simbolika ili prefineta estetika

HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #6 Posted: 11-Mar-2014 at 23:13

patem nikako ne mi e jasno kako mozhea reljefnata kompozicija na trimfalkata da ja vramat plus kreativno seto toa da go zaokruzhat so isprintano izvajan pozdrav Makedonija so bronzeni skulpturi od strana, patem za pilastrite isto nemam komentar mozhele bar malku od malku da ja poednostavat rabotata so dorska linija vo toj del [1]

eventualno ramkite od reljefiti da gi izvadat i skulpturite da gi kachat ko mermerni, pa da se pod'opravi seta nedonosenost koja zrachi od kapijava http://www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=2992&PN=8

najverojatno dokolku stavat na site vlezovi od ploshtadot po edna kapija ko shto bilo vo srpsko moze kontroverznosta shto izvira ovde i sega prosto kje se razvodni pa i nema tolku da udira vo ochi, primerot so spomenicite i nivnata isprintana plastichnost kaj pogolemite

HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #7 Posted: 13-Mar-2014 at 22:33

vo sekoj sluchaj ova kaj nas e logichen refleks da izvadime se od sebe radi sebe, no onaka tenderski, na nekoj nachin go izmeshavme juznjackiot patrijarhalen mentalitet so severnjachkiot tehnokratski mentalitet vo neshto shto izleze ko istorisko-no-komercijalno patiniranje na vakum poln sivilo i loshi sekjavanja vo centarot na prestolninata, mozhebi prv chekor vo dekonstrukcija na tie loshi sekjavnja beshe investbanka kaj bristol, a na nekoj nachin taa ja svrte vodata vo postojniov pravec koj prerodbata go proshiri i nadgradi, iako mozhe da se kazhe deka prvite eskurzii na ovoj plan v centar fasadno gi napravija eurostandard banka i telekom, jasno vo mnogu shto kriva e i samata ambicija da bidneme shto pogolemi ko pomali, pa frustracijata samo se preleva od prazno vo shuplivo, em so kontroverznosta narod da mozhe da se defokusira [1][2][3] od poraneshnite crnila ili od postojnite sivila vo forma na politichki ili ekonomski pritisoci, vo osnovA juzno evropski patrijarhalen ambient i mentalitet, koj kje se uchi po knigi ko primer za oshtroumnost vo idnina a preku koj i so nikakov vlog em tapa ekonomski vreminja drzhavata se prerodila

maxbecher.blogspot.nl/2010/07/vernacular-architecture-southern-zone.html?m=1

konecno cresha na svezo patiniranata atmosfera treba da bide kaldrmata [1] so koja mozhe i bi se opail seoshtiot vpechatok, iako panoramskoto trkalo i negovata mestopolozba ne go vetuvaat toa, pod predpostavka deka coek bi zamizhal pred trimfalkata i legiite, kako i da e mu skubnavme na modernizmot ko sovremen arhitektonski konformizam, ta i gaudi vo svoe vreme bil antikomformista pa sepak narod trcha po negoite vizii vo Barsa, iako nie ne sme do tolku ambiciozni, so red iskluchoci [1] no krajot go krasi deloto, dali





Edited by +Protagorist - 13-Mar-2014 at 22:44
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #8 Posted: 15-Mar-2014 at 10:25

bidejki drzhavniot interes treba da e nad partiskiot, partijata morashe da go soslusha i sudot na arhitektite, no bidejki istiot ne postoi, no i zaradi sitno partiskite chalamenja i sitnicharenje idejava nemashe da pomine, razbirliva mi e iako prilichno kontroverzna e samata zadkulisna igra, kade samo povikanite si ja raboteja svojata rabota, jasno so izboren legitimitet em doverba zaradi reformatorskiot poriv i inventivniot pristap da preku greenfield investicii, zemjodelie i turizam da go vratat maliot chovek vo igra, koj skoro i shto ne mu ja iscicaja krvta toa lihvarite i oligarsite, pa ushte konzumeristichki rob go napravija so shto obichniot gragjanin stana neobichna gragja za recikliranje, koja masa eve docheka da ja pomesti skromno vakvata stokovna percepcija



otkako se osmeli makedonecot na svesno budenje na urbanizmot vo deneshnata makedonska prestolnina, so se site donerasoneti funkcionalni stravovi i konceptualni ogranichuvanja, ZA mene najnedodelkana pojava ne e patiniranjevo na arhitekturata tuku negovite tenderski vibracii, koi nalik instant pica go apsorbiraa identitetot ko kashkaval, a koja distorzirano ni beshe servirana i porano ko jugoslovenska idila od brutalizirano testo, za da onoj moment koga ja prezrevme ko takva eto reshivme da ja prepecheme i so novo zajre!

no namesto celosno da go napushtevme toj instant pristap i da se svrtevme kon monumentalnost nalik zelnik ili pogacha, ta bil i neoklasichen, iako najdobro kje beshe da e anticko-vizantiski, samo da e poednostaven makar i kolichinski, nie pak na pekarite im dadovme odvrzani race, a sega i siten budzet, za eto da si poigraat so kashkavalot, izgleda imame ushte mnogu mleko vo kacite pa i ova eto moze da si go dozvolime, mozebi i samata promena na furnata bidna inspirativna [1] no da ne bidam patetichen i samo da mrcham ta bi predlozil bar mostoite da se koregiraat pejsazno ako veke zaminaa arhitektonskite opcii [2] sepak epski podvig ispekovme [3]

kontroverzno nedodelkan e i samiot priod za fejslift preku izbalansiran mentalitet (prethodniot post) a koj vo poslednite sto godini beshe pred se resetiran od nadvor, pr. vo vardarska banovina srbite angazirale stranci, a vo srMakedonija jugoslovenite angazhirale stranci, samo deneshnive vlasti na nezavisna Makedonija konsultirale domashni arhitekti, jasno ovie vo nebrano znaejki deka moze i nema da imaat drug pat slichna prilika se odvazhuvaat i na tenderski em sugeriran pristap da se prijavat na konkursite ko mozhebi posledna shansa lokalec da izvede fejslift reforma na epicentarot od metropolata, iako ozbilno neozbilni [1][2][3]

na nekoj nachin bidejki tenderski zato i nikoj ne se posrami od neimarite da se drznat na eksperimentalna patina, koja za nashi uslovi i so siot rizik i pred i potoa izleze koncepciski ko superbrzo reformatiranje na centarskite vizuri i atmosfera [1] a koi se vo sprega so seopshtata reformska stihija vo site oblasti koi minative 8 godini ja zakachija Makedonija, od ekonomija preku zemjodelie i zdravstvo do obrazovanie, se nadevam deka poslednovo kje bide prvo vo agendite na prerodbata so ogled deka seta ovaa kontroverznost koja arhitektonski viree vo metropolata e rezultat na nikakviot kreativen kapacitet kaj nauchnata fela a da ne govoram za nejzinoto iskustvo, koja i so se site svoi pozitivni iskluchoci nemoze da se pofali deka ima kapacitet neshto da promeni, pa tie ne najdoa za shodno da sednat i da debatiraat ni po forumov tuka, a ne pa na navreme da osuetat nekoja anomalija, iako poedinechno i sporadichno kje bekneshe nekoj, da e posmeshno opravduvanjeto e deka se plashat da ne bidat ispolitizirani, iako takviot kompleks e samo mediumska klopka, no ne i opasnost za onoj koj drzi do sebe i svojata struchnost, kapak pa ni studentite po arhitektura ne napravija nekoja asolna debata, osven inicijativata na iselenikot Ivan od Viena, koj od nadvor se krena da gi motivira na javna debata [1] za zhal studentite ni protest ne uspeaja da isteraat a toa da ne se ispolitizira [2] iako tamu groto bea arhi-entuzijasti nego studenti, ajde bar intelektualci, no moze toa e i problemot kaj nas prosto koga choek ke gi sporedi nashite 8% visoko obrazovani so onie primer 48% vo shvabija jasno deka i vo idealni ekonomski i politichki uslovi em tenderski nie pak ke imame potprosechna konkurencija od reshenija po tenderite, nastrana umislenosta deka sme kuznaj kolku vichni za poarno, duri i arhi-maketite vo golem del ni se tehnichka improvizacija od minatiot vek, ajde kolku tolku se otvora prostor ova da se smeni ozbilno so set reformski pristap vo obrazovanieto koj eto sega kje go stimulirame i inventivno [3] a koj jasno ke se proshiri i nadgradi za utre i navistina da mozhat perfecionistichki da se ispeglaat politichkata volja i energija apropo urbanizmot i kvalitetot na zivot, najverojatno kje napraat nekoe stakleno zvono nad centarot ko shtit od razni napasti koi potencijalno bi sakale da go gibnat smiruvachkiot vajb koj izvira od patiniranava inicijativa t.n. Sk'14 so koja duri i metaxovata opienost uspeavme da ja olabaime ta i otvoreno ne pozdravija so hotelska-donacija preku kondominas, sega na site im/ni e jasno deka posredi inaetot na dvajcata komshii e frka okolu brendot na zavesata so ogled deka bez nego teshko moze da se pokrie etnocentrichnata golotija, i site nejzini nedostatoci kaj nas ili protezi kaj niv

sepak na misla sum deka i posredi se shto ne ima snajdeno od titoizmot preku tranzicijata do ova evropeizacijava, ko makedonci nema od shto da se sramime ili veruvame deka sme kontroverzni, kontroverzno i za pochit e shto i posle 50 godini oshtri simetrii i potchinetost na site nivoa seushte ne ni skubnal patrijarhalniot mentalitet da sochustvuvame edni so drugi i imame razbiranje za sechii frustracii i vnatre i nadvor [1][2][3] no ej i premnogu turbofolk ili tehno ne e na arno, kapak pa i so loshi izveduvachi, koi eto ne se multitalenti vo site tehniki iako se vichni na razni instrumenti, somnez vo najmala raka ko za rashtiman orkestar ili vo najlosh za plejbek simulirachi, no, nikoj ne ni e kriv shto duri pred nekoja godina vovedovme selekcija preku licenciranje na gradeznata fela, ta zamislete shto kje beshe i toj uslov da go nemashe vo tenderite, ajde nishto ne e sluchajno pr. da bevme neshto poarni ko so standardite na nivo na Slovenija il Hrvatska i nie sega kje ja bevme zaglaile pa i pobeter, so ogled deka i kajniv se soochuvaat so odliv na mozoci ili nedonoseni reshenija, posredi prezadolzenosta, a da ne govoram shto vo bivshata ni drzava bea forsirani do oblaci i institucionalno i ekonomski, pa i intelektualno iako poslednovo vleche koren od avstroungarskiot edukativen sistem nasproti osmanliskiot na koj bevme svedeni nie, ona osven voeni shkoli ne stignavme potaka, ta zatoa treba i dopolnitelno da sme zadovolni so ogled deka od nishto preku kus period zastanavme na noze i na ova pole, a ako gi prasha choek niv tie i sega gledaat na svojot obrazoven sistem ko neproduktiven od koj eto evropa profitira, no aj normalno e deka sred liberalen materijalizam onoj koj e stopan ke si pribira kajmakot, ta nalet bile nie kontroverzni ili ne, bar na masite da im se dade lufta da mozat da osetat nekakva promena, a ne pa istata da e i 102% otmen nadrealizam od koj bar bezidejnosta i monotonijata se razbija [1][2][3]

konechno za mene, kaj nas, vrv na seta hipokrizija na vremevo vo koe zhiveeme ne e Skopskiot ami Ohridskiot urbanizam kade neli treba to saharskiot kilim da go postelat na ohridsko ezero, e toa e bez presedan, a osven Vladikata ne chuv nichija reakcija [1] sepak ko shto za mene ova ohridskiov futurizam mi e slaba tochka sigurno na mnogu im e skopskata patina, pa evo edna uteshna poraka za toa mnozestvo skopjani, prijateli otidete proletva piknik na Treska ili Markova reka i zemete si vremeplov, znachi Skopje imalo i kje ima ubavi momenti koi gi zaboravivme, nemu shto i da mu nikne il mu zakachat ubavo mu stoi bidejki e edinstvniot grad vo Evropa kade ima sozivot megju istokot i zapadot em sega i ova ispatiniranava sredina pomegju, raduvajte mu se zaradi samata pojava a ne zaradi napudruvanjata na istata, iako i niv ako gi prepoznaete ko sistem od vrzani sadovi istiot kje vi legne na srce build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=373&PID=135844#135844
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #9 Posted: 16-Mar-2014 at 20:55


eve i tro sporadichen vremeplov za site koi imaat doverba vo postmodernizmot



pomalku ili poveke kontroverzen nemir, za koj kako, e asimetrichno fraktalniot odgovor na centarskoto patiniranje, ta osven brutalizmot i neoklasicizmov, dobivme i vkrsten hibrid ko arhi-anatema, iako za sega vo eden primerok (no i fasadata na investbanka beshe unikat na pochetok) a bidejki istiot e zachnat od nekoj koj javno i glasno go ispluka Skopje em od nadvor, garazhava sepak izleze prilichno kontroverzna pojava, onaka da prifatite podarok od nekoj shto vi bapnal kloca pred site, i toa iselenik koj preku seir tera kariera pa ushte i nagraden doma za toa, do dusha nekoj ke reche toa e bidejki sme kosmopoliti polni razbiranje, togash aj na site slichni nanego da im odobrime po nekoj proekt zaradi seirdziskiot pristap [1] makar istiot e prisuten samo vo nivnite naslovi, a pod itno ako dobro se istresle potaka, so posebna blagodarnost do onie koi dolgorochno i nasekade si brishat nozete od rodniot grad

inaku po mene glavnata simbolika na garazhava ne otpagja na hibridnata fasada, tuku nejziniot apostrof vrz nejzinata funkcija, izgleda go parkiravme idniot dadaistichen stil vo koj moze kje se probaat i lokalnite arhitekti, a shto i da e motivot i efektot, ova e obid za resetiranje na neoklasichnata reforma, bar posochuvajki im na ostanatite deka Sk'14 ne treba da im e urnek za ponataka iako eto moze da posluzi i ko hibridna inspiracija, pa makar i so industrial pa i tresh nota¿¡ sepak ne e do tolku horor iako deluva ko stripadzii da ja klesale fasadata [1] no so ogled deka narod se ulavel shtom ja vidi sigurno i navistina ima i po nekoj kriv rif, ajde i toa lesno se oprava so pejsazhen paradidl

realno ova e mozhebi dobar pretop za novo-maalo taman da prefrli kon eventualen iden futurizam kaj madzar-maalo i proekcijata na Kenzo za gradska porta [1] eventualno da ima tro akustichen mesto distorziski prizvuk ko sega, ona da ne mu pobeli na choek kosa od pomislata kaj treba da otsedne il da se parkira

kako i da e, dobivme ushte eden prikluchok otkolku iskluchok na patiniranjeto, so dovolno energija da im krchka brzo po vijugi na lokalnite arhitekti, koi ne veruvam deka neshto moze da gi iznenadi, kolku shto moze da gi olabavi od cel overload koj go dozhiveaja posle ispatiniziraniot skopski brutalizam, a na zaprepastenite skopjani ko uteha bi im porachal imajte razbiranje za avangardata ko tie za vas

patem ako ova e nus efekt od poigruvanje vo photoshop, kuznaj shto bi izleglo ako nekoj se inspirira vo zbrush, ne deka e losho il imam protiv tuku interesno mi e deka celosno odime kon virtuelno inspirirani koncepti - ona gmo poriv za gmo vreme, zato izgleda toa patinata dosta ja dozhivuvaat ko pesticid bez efekt, no vremeto kje kazhe od shto pagja narod vo depresija a od shto vo euforija, duri ova bi trebalo da e istencheno i preku predmet po arhi-psihologija na gradezhen kade i apstraktno bi dumale kako i kade mozhe da ispliva odredena pteferirana arhitektura, a chii efekti bi se premeruvale i bez kompas [1] samo da ne se iznedrat setne tehnokrati so eugenicharski ambicii, iako za toa kje im treba i socioloshko-tehnoloshka specijalizacija, ajt i toa ne e strashno dokolku vakvata ambicija e nasochena od nadleznite za reshavanje na predizvicite pohumano mesto obratno [1][2]

garazh - www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=1097&PID=159290#159290
Cиндромот „пророк во сопственото село“

Ако е за некаква утеха и парижани, кога се
градела Ајфеловата кула (1889 г.) го вртеле погледот настрана, нарекувајќи ја „грдотија“. Истото тоа, многу години подоцна, му се случи и на центарот „Жорж
Помпиду“, едно од најголемите достигнувања на модерната архитектура,
кој сѐ уште ги збунува посетителите со својот изглед на „недовршеност“

Фасадата на катната гаража на улицата Мито Хаџивасилев Јасмин, чиј необичен изглед предизвика реакции од типот дека ги „престрашила скопјани“, деновиве е номинирана за престижната меѓународна награда „Архитицер А+“, што се доделува за најдобри архитектонски решенија од целиот свет. Автор на фасадата, која храбро ги деконструира барокните мотиви, е Милан Мијалковиќ, кој живее и работи во Виена, па целата оваа мешаница ја следи од безбедна дистанца на човек кој не може, а најверојатно и не сака, да биде „пророк
во сопственото село“, но затоа пак е признаен и почитуван надвор. Синдром
од кој настрадале и други врвни автори од различни области, кои според добриот балкански обичај, откако биле добро исплукани по дома, оствариле врвни успеси некаде надвор, па конечно jа добиле заслужената потврда и таму од каде што го почнале својот пат.
Тогаш плочата се врти од другата страна, па
комплетно го менуваме дискурсот, почнувајќи со едно срамежливо: „Па и не
е толку лошо“....

За своите почетни демотивирачки искуства
дома многупати зборувале и режисерот Милчо Манчевски, музичарот Влатко Стефновски и други, кои откако биле опсипани cо награди и ѕвездена прашина надвор, станале вреднувани и дома.
Да се надеваме дека целата оваа голгота не ќе мора да jа минува и Милан Мијалковиќ, кој досега имал неколку самостојни изложби во Берлин и во Виена, а добитник е и на наградата што ја доделува виенското
списание за архитектура и урбанизам „Стар хјуман 2013“. Тој е автор и на книгата со контроверзен наслов „Скопје светското
копиле. Архитектурата на поделениот град“, што ја објави австриската издавачка куќа „Визер ферлаг“. Можеби номинацијата за оваа престижна награда ќе придонесе и неговите сограѓани конечно да престанат да се штрекаат од контроверзната фасада. Оти таа, несомнено, е вистинско ремек-дело со длабока и луцидна авторска промисла, толку вешто стилски прочистена што едновремено носи вредности на врвен артефакт, но и коментар и бескомпромисна дистанца од она што се случува наоколу. Без да западне во искривоколчување на вредностите од кои поаѓа. Тоа преосмислување и редефинирање на веќе постојните стилови е, впрочем, и една од премисите на современата уметност, и се разбира, на архитектурата.

„Тоа што навидум личи на грешка, не е далеку од вистината. Се бараше орнаментот да има силна реторичка функција, да изненадува, да воодушевува, ама пред сѐ да убедува. Мислам дека успеавме. Орнаментот почна да се самокритикува“, вели самиот автор, кому очигледно не му е туѓ чинот на постојаното преиспитување, па и весело поигрувањето со едно мало зрнце иронија. Можеби токму затоа неговото дело толку силно „плеска“ по очи. Па некому му се гледа како „ни риба ни жена“. Како да не сме се нагледале и „риби“ и
„жени“. Ако е за некаква утеха и парижани, кога се градела Ајфеловата кула (1889 г.) го вртеле погледот настрана, нарекувајќи ја „грдотија“. Истото тоа многу години подоцна му се случи и на центарот „Жорж Помпиду“ во Париз, едно од најголемите достигнувања на модерната архитектура. Делото на ѕвездите на современата архитектура, Pенцо Пиано и Ричард Pоџерс, иако освои врвни признанија за архитектура, сѐ уште ги збунува посетителите со својот изглед на „недовршеност“, во кој се воочливи цевки и инсталации во зелена, жолта, црвена и во сина боја. Зградата, завршена во 1977 година, дојде до неверојатна цена од 993 милиони француски франци и покрена лавина реакции во медиумите за oправданоста на оваа сума.

Оттаму, можеби е мудро и во случајот на катната гаража на Мијалковиќ да оставиме времето да си го каже своето и да не ја ставаме во кашата на дневнополитичките пресметки на релација модернизам - барок. Оти таа cамата по себе е и одговор и коментар и огледало на oбете струи и можеби eдинствен и брилијантен oбид за измирување на овие навидум неспоиви тенденции.

Автор: Мимоза Петревска

www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=314141720362&id=13&prilog=0&setIzdanie=23126






Edited by +Protagorist - 16-Mar-2014 at 21:55
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #10 Posted: 17-Mar-2014 at 10:00

mnogu verojatno site se zalozhnici na iznudeni hormonski vetuvanja pred auditoriumot, nadolneti so se cel onoj egocentrichen bagazh koj im go tovarale ko urneci vo obrazovanieto, zavisno koj koja lekcija ja pratel vnimatelno, zatoa i normalno e shto lesno ja nasochuvaat energijata po sugestija a bez pritoa i hipotetichki da muchnat glava koja e ulogata na arhitekturata i komu istata mozhe da mu iskrivi dioptrija [1] za taka iskriven spontano da pochne i da preferira turbofolk ko norma ili preku baranje opravduvanja za istiot da se soglasi i so second hand rezultat [2] pr. edno vreme narod noseshe i super shkart sportska oprema samo da bide marka, kolku i da e predizvik eftin original t.e. denes staklarnikot na soravija vs arheloshki, ona edniov izrastok na gtc a drugiot na kamen most, iako soravija imashe i neizvesnost v sebe pred da se krene ta donekade pochnato-zaboraveno-dovrsheno soravija ko celina ne samo shto bidna super shkart pojava nego sega i originalna zaushka ke i zakachat [3] ta i karnevalot vo rio mislam ne videl volku sloboda, crime scene parexellance, sega fali ushte tematski da gi usoglasat zvucite po razglasite od javnite objekti i fontanite v centar, a kako site timski em zonski bi brkale ritam, mozhe najdobro kje legne bi-bap muzika za da se akcentira holivudski stopanisuvanjeto na picerijata, tuku shala na strana ako vekje pejat toa fontanite neka angazhiraat nekoj ko b.kostic da im prai plej lista, iako najdobro kje legne na sekoj ploshtad (ovie tri pred i onie tri vo charshija) da ima po eden bottlephone ansambal i taka shishefonot e avtohtona napravija

nego chuv i paloma bjanka kje ja patiniraat, ako ova e vistina, togash neka odat so aluminiumska ornamentika kako eto bi imalo kompromis so gradski zid, no shtom ja transformiraa ce-ka shto pa za ovaa lamarina, a kulminacija mislam kje bide zoil ako go sardisaat so ogled deka se ova naokolu mozhe da se nadovrzi do sobranie i blokoite kaj zeleno pazarche no i od karshi stanbenite zgradi kaj ribar i korchagin, a posle mozhat da viknat i edna emisija How its Made za neoklasicizam

i za kraj troa metafizika, da ne beshe patiniranjevo, sigurno ushte godini napred mal ring kje beshe uzhas i strava so se' site negoi recidivi ko vozobnovata na stara nbm, sega bar se osvezhi i izgradi eden nov brend na zaobluvanja nasproti dotogashniot poln ostri simetrii, ona da si skocka choek i toa raspolozhenie shto go imal shtom vleta v centar - zatoa i kamen most posebno smiruvachki se dozhivuvashe i zaradi zaobluvanjata no i zaradi materijalot, dodeka ova sega e multiplicirano do koska iako polovichno vo efektot so ogled deka patinava ne e od prirodni materijali so shto i bi imalo prostor da se dozhivee monumentalno, no zatoa nadoknaduva obemot so seta prosechnost ® opravdano so ogled deka e eksperimentalna pojava vo vreme koga za nea nashive arhitekti nemaat nit Al nit Aber em po potreba reshenijata im gi esapat i kasapat ko vo sluchajot so arheloshko-ustavniot-arhiv

nejse, efekti vekje ima, sega opushtenite skopjani kje se raspejat sesrdno, a ne samo izrevoltirano, vekje pochnaa penzionerite po avtobusi [1] a i turistite po ploshtadi [2] so ogled deka kaj nim ko za stranci se multiplicira relaksirachkiot vajb i seta atmosfera, a koga kje potfati cela patina i tro muvla posekako i najglasnite makedonci kje frlat aplauz bar za sporednite nus efekti ako nishto drugo, shto bi se reklo lekarski terapijata uspeshna [3] a v gradot ubav i potaka kje si niknat retki bilki, samo neka teraat polesno da nerecham pak akustichno, zoshto patinava zabega vo goa-trans, em da izbegnuvaat remiksi, so ogled deka duhot na minatite vreminja ne e lektira koja mozhe da se preprochita po potreba, iako mozhe da se isparadira so odredena pantomima vo sekoj prostor, a koja vo ovoj sluchaj mislam deka marshirashe ushte vo mislite na starata garnitura, vekje i decenija porano, za vo podobni uslovi postojnava da ja izmarshira-prodolzhi i nadgradi, ta sega site si smirija vakumot v misli polni titoistichki kubizam i kontrarazuznavanje, bidejki sega agresivno svrtivme na star-wars preku chudesnata-alisa kako bi mu skubnale na lokalniot-stalker iako i toj skubna od nas, ako se sekjavate posle pochna krizata v grcija © no shto sme nie krivi shto tie nemaat usul a nie kabaet za kolektivnoto nesvesno na ovoj poluostrov






Edited by +Protagorist - 17-Mar-2014 at 10:30
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #11 Posted: 17-Mar-2014 at 20:30

patem gi zaboraiv da gi spomnam lisicharkite i nivnata mestopolozba so se potrebata od dzamija vo niv i reciprochniot odgovor so Krst pred niv [1] ta smeshno mi e shto otkako izlobiraa vlastite dzevairci da investiraat vo kuli, zoshto morashe da gi parkiraat aerodrom, ne mi e jasno po koj parametri osven ako ima neshto vrska so geomehanikata na taa lokacija, no niv trebashe i mozhea da gi nasadat kaj kasarnata Ilinden iako simbolikata kje beshe premnogu sklet zemeno dolgorochno, no mozea da gi stimuliraat i za v centar ili ova kje im dojde ko proben balon!? no vo toj sluchaj, so 7 oblakoderi, dokolku ne se vratat makedonskite iselenici (bar od Turcija) da zhiveat tuka, i na poklon da ni gi dadat kje nema ni koj da gi odrzuva! mozhe ako gi napravat so modularen sistem na stanoi pa da ostavime so godini da se popolnuvaat praznite mesta, bitno osven kontroverzna horizontala vo toj sluchaj bi dobile i kontroverzna vertikala bar na balkan koja sigurno kje ima i lajt shou [2] a koe bi bilo pametno vlastite da go osiguraat t.e. uslovat i za javni kampanji [3]

da mi kazheshe nekoj pred 10god. deka Skopje navistina kje dobie oblakoderi, kje mu rechev toa samo ako nekoj od milijarderite so makedonski koren bi investiral [1] iako mozhno e i Dzevairci da imaat neshto od ova steblo, bar indirektno

voopshto kaj nas samata pomisla ko trusno podrachje deka ima oblakoderi, e sama po sebe kontroverzna [1] iako zhiveeme vo vreme koga koja i da e geoloshka opasnost mozhe lesno da se minimizira [2] no kje treba nekoe vreme za aklimatizacija na site onie koi ziveat pod odnosno okolu kulive, koi pologichno kje beshe da gi ispravat od sprotiva kako tezishteto na urbanizacija bi se nasochilo kon lisiche a ne centar [3] em pomalku narod bi imal shube, ne deka vo svet se sluchilo da padne nekoja kula osven onie miniranite v novio jork » so ogled deka bliznachkite gi srushija zaradi nerentabilnost iobvrskata za reciklaza na 400t azbest vgradeni vo kulite, a zaradi shto ne smeeja da gi miniraat legalno, em im se vklopi toa i vo geopolitichkiot neap, shto vo sprotivno kje beshe i preskapo i preteshko natenane da se izvede i kulite da se obnovat, e ova e kontroverzno po sekoja mera, a osobeno shto so vreme i nadvor na maksimalna polisa gi osigurale dvete [1[//u">][2]

HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #12 Posted: 20-Mar-2014 at 21:31

sprotivno kontroverzen muabet od sushtinskiot sudir proizlezen od inicijativata Sk'14 e sudirot na tehno vs neoklasika t.e. najavata za staklen obelisk vo Peterburg, lichno ne sum za, mozhebi sum greshka no lokalno Bitola da stane ko Skopje lichno i te kako imam protiv   ...    

www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=312&PID=163525#163525       



ako im et vishok sekogash moat ko i amerite da spinuvano da interveniraat [1]             

Edited by +Protagorist - 15-May-2017 at 11:57
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #13 Posted: 21-Mar-2014 at 19:56
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #14 Posted: 31-Mar-2014 at 20:21





rechisi muzejska borba megju landscape vs new urbanism

www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=506&PID=168385#168385

inaku logichen odrzhliv razvoj denes bi bilo kompromis od dvata pravca a zaradi socijalni prednosti i isplatlivost, ona zhivot na selo vo komuni so svoi zgradi i farmi, so ogled deka industrijata ita kon kolaps a getoizacijata ja poskapuva i hranata i kvalitetot na zhivot, sepak razvojot na globalni okolnosti ne go vetuva ova no potpis konechno nad se kje stavat supermen brakjata i sestrite od eugenicharski epruveti koi teshko bi se soochile so upravuvanje chovechki resursi bez idealni predispozicii





HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #15 Posted: 01-Apr-2014 at 12:53
ko shto Brazil ja krena Brazilija, slichno i nie ko Makedonija kje go kreneme Makedon [1] a posle Prilep Hisar Resen Ohrid Debar Gostivar Brod Veles i Shtip kje go dobieme i desettiot mashki grad, osven ako ne odluchile definitivno nadlezhnite da zavrshime simbolichno na devet grada so mashki predznak vo RM iako eto neoficijalno kumuvaat i Makedonija da go imenuvaat noviot grad, najverojatno kako bi izbalansirale so nevestinskite iminja koi vo ovoj mig se vo deficit po segashniov prostoren plan, a i vo poshirokiot ne e neshto poarna sostojbata, so ogled deka vo evropa na regionite bar nauchno kje imame pogolema ramka, ako voopshto mineme preku red na ova komshiskite patarini, no do togash nauchno v Makedonija kje ima pojke azijci i afrikanci, neli ona evropa bez granici i razumni migraciski politiki, no zatoa i im se brza so regionive kako nacionalnoto bi go splotile vo nadnacionalno bidejki retki kje bidat homogeni regioni v nea potaka, a vekje i po predavanjeto na suverenitetot od lokalno na federalno nivo shto vekje e realnost konechno da se premine i na slednata faza » po americhki urnek na homogenizacija vo edna evropska nacija na narodite ko shto beshe jugoslovenskata, do toj prvi april izgleda kje se iznachekame, no ushte ovoj bar sme svedoci deka go trasiraat avtopatot megju Skopje i Makedon a kade mnogu verojatno e deka kje vidi narod i moderna pruga [1] a zoshto ne i brodska luka ako kinezite ja potegnat za ramena plovna vardarska dolina

inaku ovaa ideja najverojatno e duma za disperzija na skopjani tro posredi, prvo da im bidat poblisku centralnite TIRZoi no i da se dade najverojatno eden porastereten administrativen impuls na demografijata i makroekonomijata ko eftini stanoi za mladi i dolgorochno rabota za domashnite gradezhnici, a uspat izgleda i kje se iskupat za skopskata patina so makedonski futurizam taman seushte sme pod silno vlijanie na japonskite moderni vetroi koi mozhe da oduvaat se drugo ko neisplatlivo, a i da se dorealiziraat onamu kaj shto zastanaa, no ne vo Skopje bidejki v nego nema vekje nit mesto nit potreba nit da se revidiraat nit da se recikliraat nivnite efekti [1]

slichni primeri po svet ima mnogu a najpoznat e Brazilija iako ni blisku geomorfoloshki slichna so proekcijata za Makedon, sepak dobro e da se imaat predvid greshkite koi mozhe da proizlezat od vakva urbana ekskurzija, no se nadevam deka vo ovoj vek eksperimentite lesno mozhat da se simuliraat na site nivoa so archgis i slichnite sdi-platformi, a kako bar priblizhno bi imale pretstava kakov plan e neophoden za eden vakov nov grad, sepak nikogash nemozhe da se predvidi koja fraktalna asimetrichnost bi ne zakachila vo idnina [1] moja sugestija neka proektiraat gradoi blagonakloni za tochaci a ne samo za avtomobili, no ova e samo edno od infrastrukturnite gajlinja vo vekot koj visi na plekite na fiktivna svetska ekonomija



Thinking about Past Futures across National Boundaries

In 1955, the President of Brazil, Juscelino Kubitschek, announced a plan for “fifty years of progress in five.” The defining achievement of this plan would be the new capital, Brasilia, a futuristic kind of Latin American city that would be based on order, progress, and fluid movement. Brasilia had socialist—or at least populist—implications: by creating a city from scratch, the hierarchies of class and racial divisions that plagued older Latin American cities would be destroyed. Fifty years later, it is widely accepted that Brasilia’s utopian ambitions have devolved into a dystopia. The futuristic buildings now look like retro visions of the space age and the automobile-based urban planning has ended up disenfranchising, rather than liberating, the poor and working class.



As Edmonton aspires for a sort of utopia-light with massive new projects for the City Centre airport, a downtown sports arena, and other projects, one has to wonder how many of these high-minded projects will come to be seen as failures in the coming decades. Certainly, Edmonton has already produced many futuristic relics that, despite their lofty ambitions, have come to represent obstacles to a livable, creative, and vibrant city. What are these retro-futuristic relics and what lessons do they have to teach us?
How can we learn from Brasilia, avoiding the unintended consequences that comes with the ambition to construct a city of tomorrow?

edmontonpipelines.org/projects/past-futures/




www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=329&PID=170862#170862







Edited by +Protagorist - 01-Apr-2014 at 16:44
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #16 Posted: 01-Apr-2014 at 21:24


ona shto i na Makedon i na Skopje im treba se planeri so poshiroki horizonti, iako ova so taze istovarenite zaobluvanja vrz set bivshi kubizam frla somnezh deka mozhebi i navistina imame poperspektivni urbanisti koi eto pri proektiranjeto razmisluvaat i od psiholoshki aspekt osven urbanistichko-socijalniot, kolku i takvata psihologija da izlegla eftino i debrutalizirachki, mozhe zvucham deka so ova ja banaliziram patinata sakajki da go simplificiram nejziniot virozen efekt, no realno istiot i preku sliki stishuva gnev [1] zaobluvanjata kako fengshui pojava, a ne pa vo zhivo, nastrana dali istiot mozhelo da se izvede pomonumentalno i poartikulirano

eve interesna pouka deka socijalizacijata e faktor na stabilnost od koj aspekt Sk'14 bi trebalo da otvori dobar prostor vo Skopje kade posle pomasovno razdvizhuvanje na turisti mozhe da se ochekuva deka i skopjani kje se razdvizhat, no voedno potrebna e i disperzija na ushte vakvi celini okolu kaleto, ajde ploshtadi, kaj bitpazar eden pa gore parkingot megju msu i kale drug, a kje beshe idealno kaj bunkerot na amerite da imashe ushte eden iako i sega ne e kasno samite tie da isfinansiraat eden nad tunelot pod kale, dovolno bi bilo vo forma na park da go napravat mesto urban skver, no ako prerodbata cheka na niv teshko na porodenoto

nejse socijalizacija treba i vo uchilishtata od profesorite preku nastavniot materijal do uchenicite, a glaven akcent treba da stavat na sportot koj seushte e vo deficit od infrastruktura [1] no da se forsira pred se sport bez podelbi, od kosharka i fudbal pa do biciklizam, no bidejki grupnite sportovi brzo gi getoiziraat skopjani, a osobeno ako se spakuvani vo forma na stritbol turniri, pa najverojatno reshenie za deneshnive mladi bi bilo fokus na poopushteni sportovi ko klajmbing, biciklizam, ping-pong, shah ili eventualno kuglanje, no i ploshtadite i parkovite treba da gi oformat taka da mozhat da gi odvratat nasilnicite da zaposednat nekoe mesto kombinirajki gi sodrzhite za stari i mladi na kupche pr. sportski objekt do teatar ili ploshtad so biblioteka i rekreativen teren, no vo osnova seto toa mora da se vrzi za komercijalno oformeni peshachki i velosipedski koridori

www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=481&PID=113785#113785



20th Century Modernist masterplanning in South America stands charged as a catalyst for sprawling urban violence



During this year’s Open House at Harvard’s Graduate School of Design (GSD), one lecture stood out for its bold proposition that Modernist urban planning is responsible for the chronic urban violence in Latin America. As well as approaching a somewhat unpalatable subject, the lecture by Diane Davis, who starts her tenure as Professor of Urbanism and Development this year, also marks a shift in direction for the school itself (which has become increasingly interdisciplinary under Department Head, Rahul Mehrotra).

Unravelling the borders between history, anthropology and urbanism, Davis’s approach is fundamentally humanitarian and calls for what Josep Luís Sert might define as life practice: a new model of urban planning that takes into account all facets of society. A sociologist by training, her research builds on the 20 years she has spent investigating urban violence and its link with the increased regulation of space in informal settlements. The most recent case of urban violence in Latin America is the city of Juárez, Mexico, where disorder stems from vigilante rule and where, in 2009, the UN was called on to facilitate a peace process originally designed for wartime.

There are, however, a number of such conflicts unfolding around cities in countries that industrialised quickly and callously. The exponential growth of informal settlements − in some Latin American countries these make up a third of the urban area − that we have come to accept as part of the landscape of developing cities is, according to Davis, an inadvertent outcome of the implementation of Modernist urban planning during the 1920s through to the 1970s.



Le Corbusier’s unbuilt masterplan for a civic centre in Bogotá is a telling example of dehumanising planning

Her focus on spatial and social causality speaks to a specific type of Modernism, characterised by efficiency and rationalisation evolved in Europe in the first half of the 20th century by the likes of Le Corbusier, Paul Lester Wiener and Sert of Town Planning Associates (TPA), and also in the principles laid down by CIAM (International Congress of Modern Architecture).

Davis argues that the colonisation of urban space in Latin American cities such as São Paulo, Caracas, Mexico City and Medellín, was driven by the belief that Modernism was a force for social and economic change and a fitting symbol of progress. The creation of identifiable urban zones within existing cities as well as the consumption of untamed areas to build integrative infrastructure as part of a larger project of employment, instead marginalised people and forcibly displaced the poorer groups in society.
Where the government failed to offer security and represent all its constituents, the regulation of space was replaced with profiteers, corrupt police and drug rings.

Davis’s assertion that this is an unintended fall-out of Modernism is an important distinction as it underscores the significance of social, political and economic factors in the development of urban environments relevant to today’s budding architects and planners.
Although ostensibly calling out Modernism’s heroes, in actuality her work lays part of the responsibility of contemporary concerns of urban conflict and violence firmly at the feet of a variety of actors; decision-makers, commercial stakeholders and the government.

As Davis posits, the ideas that had been occupying the minds and sketchpads of European architects at the time were yet to be tested at this large scale. ‘You have to have a sensibility of every dimension, not just [a place’s] culture and topography, but also its institution and economy,’ said Davis. ‘You can have the best ideas but if you don’t understand how to implement them, they fall.’
One such example is TPA’s Medellín Masterplan, during the 1950s, which was the city’s second notable planning effort of the century and was largely abandoned due to the repercussions of political and financial instability.

Suggesting an uncompromising critique, Davis’s position on Modernism is far from black and white, however. Citing Sert’s cultural heritage as a defining factor in his relatively sensitive approach to urban design, Davis concludes that cultural nuance is vital to the future of cities and an understanding of a place’s socio-political fabric and economy provides a canvas for flexibility, relevance and progress.
Davis’s challenge to students and practitioners, as premised in the course she has begun to teach at Harvard, is to learn from the flaws in Modernism’s best-laid plans, not just gild them in gold.

http://architectural-review.com/8640125.article






Edited by +Protagorist - 01-Apr-2014 at 21:28
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #17 Posted: 02-Apr-2014 at 12:00



Paul Jones, a sociologist at Liverpool University, whose book The Sociology of Architecture was published this year, argues for a re-think of the form and function of cities and believes their future will be about the public reclaiming private spaces: "Modernist architecture dehumanised spaces by organising cities around cars. We need to reclaim city spaces on a human scale.''
www.theguardian.com/what-future-urban-living/urban-design-development-housing-cities-future-where-will-we-live


osven socijalizacijata biten segment e samiot ideal i samiot individualizam t.e. na kakvi osnovi vireat i se oblikuvaat istite, primer liberalniot kapitalizam forsira posesiven individualizam i materijalistichki idealizam ona "i want it all, i want it now" shto producira hipokrizija i kaj planerite i kaj sociolozite koi na vakvite osnovi kalemat nefunkcionalni urbani jadra, od ovoj aspekt nit titoizmot nit shashmatskiot komunizam ne istovarija funkcionalni sistemi a koi se odrzhuvaa vo zhivot pod prisila i seopsht strav od sistemot onaka zhivotinski preku kjotek i kleveti, ta imavme vo dve krajnosti primer za nedonoseni urbani eksperimenti i na zapadot i na istokot

socijalizmot epistemoloshki ima potencijal da izvadi odrzhliv razvoj, no samata dushevna trulezh na dzuboks idealot ko streetcorner badijaldzenje koja se javuva i vo socijalizmot, prosto ne vetuva deka mladite bi dobile tvorechki potencijal i elan, tuku povtorno bi se svrtile na hedonistichko navlekuvanje na site nasladi vo ovoj svet, otrgnuvajki gi od povisoki ideali na sloboda, no otom potem so ogled deka na pat e noviot svetski poredok e na pat, a koj i ko kapitalizmot dokolku ne gi upati lugjeto na pomaganje i zaednishtvo tuku natprevar ili alchnost istiot pak kje izvadi kjorsokak

no nema nikogash na plekjite na kapitalistichki ili socijalistichki mamonizam da dobieme vistinska sloboda, a so toa i nekotroverzen urbanizam i arhitektura koi ko takvi se rezultat ili na pregolemite ambicii a premaliot kapacitet (Sk'14) ili na lazhnite ambicii i lazhniot kapacitet (Sk'64) glefano lokalno a istoto vazhi i za globalnite agendi bidejki istite se temelat na kontrola na resursi od odredeni centri na mokj a ne humana raspredelba i osiguruvanje ednakvost kako bi se nadrasnale ko slepa konzumeristichka civilizacija i bi stignale shto povisoko vo ostvaruvanjeto na idealot na sloboda, shto bi rekol Maslov nie seushte sme na prvoto skalilo od negovata piramida [1][2] a i da stigneme i do poslednoto dokolku ne se utvrdime kon duhovna transcedencija kje skrshneme kon transhumanizmot na tehnokratite i cyborg-paradise

posle ova se postavuva prashanjeto shto e trajno i kvalitetno za chovekot, koja arhitektura ne bi bila kontroverzna, a mislam deka kontroverznosta voopshto ima aeroben koren, odnosno istata deluva ko sedativ ili eliksir za kogo kako vo zavisnost od mentalniot sklop koj jasno mozhe da e rezultat i na pragmatichnost pa chovek i da se soglasi, prifati a potoa i opushti pr. na turbofolk ili etno vo nedostatok na izvorna energija, no se postavuva prashanjeto za kogo shto e izvorno, jasno za tehnokratski doenite opshtestva toa e modernizmot ko simbioza od materijali zachnati vo industriskata revolucija a denes rafinirani do bezobrazna kapitalistichka perfekcija na odrzhliv razvoj so fabrichka mana [1] no vakvata izvornost ne dovede do moralen i priroden kolaps najoriginalno porteriran vo story of stuff

za ostanatite naturalistichki zadoeni makar i megju tehnokrati porasnati izvorna pojava e vernakularnata - tradicionalnata arhitektura koja se potpira na prirodata i nejzino socio-kulturoloshko animirana simbioza so chovekot, neshto shto svoevremeno vo antikata dostignala svoj stepen na klasichnost, iako istata vo razlichna forma imala svoj zenit i kaj postari opshtestva, sepak bidejki aristokratijata kumuvala na ovoj proces istiot e ogranichen na imperijalistichki plekji namesto opshtonarodno, iako najlogichno neophodnite elementi ko pojava i funkcija prezhivuvale, duri na momenti i se reciklirale, primer t.n. evropska renesansa, estetika koja sekoe podnebje ja rafiniralo i odvnatre i odnadvor spored prilikite iako odnadvor trendot sekogash bila primamliva pojava, a koj dokolku bil predaden samo formalno bez samata smisla od negova potreba istiot i predizvikuval kontraefekt koj jasno otkako bi prezhiveal stanuva prifatena istorija i toa neophodna ko vo sluchajot so Sk'64 ili Sk'14 iako nekoj smeta deka progresivnite porivi vo arhitekturata se ubistvo vostanovenata estetika, so shto se slozhuvam, no koga odredena forma masovno go ima potchineto choveka dobro e da se ima iskluchoci preku koi bi mozhel da se opushti i potseti shto se ima, za zhal vo mnogu sluchai "shto se imal" pr. vizantiskta arhitektura vs brutalistickata a ovaa vs neoklasichniot eklektizam so ogled deka vekje e mitologizirana pojava i toa za nevozmozhno malku pari vo odnos ostanatite pa i onie od tretiot svet, domakinluk parexellance

denes naturalizam obichno e kontraverzen iskluchok [1] a najchesto veshtachki se nadopolnuva so betonski rozeti i kaneluri mesto prirodni elementi, mislam deka nashite predci tuka vo Makedonija najdobro go imale isterano ovoj pejsazhen urbanizam preku fraktalna simbioza na domot i prirodata [1] no ova e povekje rezultat na seloto kako kletka eventualno istureno ko tkivo od kletki vo odredena oblast po svoite karakteristiki prepoznaena ko pleme, ta denes i toa e problemot so ogled deka pleminjata se stopija vo nacii a eve terame i naciite da se slejat vo nadnacija no bez tradicionalnite vrednosti na osnovnite kletki organizam koj gi otfrla matichnite kletki ko suvishni, so shto pri prviot nalet vo forma na infekcija od ekonomski ili kulturen virus, ko takov vodi kon kolaps, od koj potem ili teshko ili voopshto ne se oporavuva zhivotot kakov shto go poznavame

koga africhkava mud&stick arhitektura ne bi bila od prirodni materijali ima zdravo da plashi lugje (natural zbrush) em dokolku istata stane monokulturna urbana pojava ko takva i te kako kje go potchini choeka, sluchajot so brutalizmot vo Skopje, sepak ova e duma od choek so arhaichna percepcija [1] shto neznachi deka sum vo pravo, no where have all the flowers gone bar gradinata neka ja vratat i taka kje im treba za narod da se prehrani sred zakrzhlavenata mashina na zapadot kolku istata da izgleda kockasto lichno, kolku i da vetuvaat deka reshenie e gmo, kolku i da ja utnale matematikata, neka se fokusiraat na ekologija, ruralnost i naturalizam dokolku sakaat da im prezhivejat decata, vekje sega duri e i privilegija choek da zhivee na selo i da ima svoja organska bavcha imajki predvid deka ni podobno seme vekje ne se naogja ko pesna [1]




Edited by +Protagorist - 13-Jun-2015 at 15:41
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #18 Posted: 02-Apr-2014 at 19:03
pr. od nashata opshtina se inspiriral sovremenikot na Melnikov izvikaniot Kurbizje [1] koj interpretirajki go erkerot ko makedonski avtohton arh.element na modernistichki nachin - vo svojot inkubator od Peperutka ispilil Noj, iako dokolku brutalizmot go istovaril so pogolemo prisustvo na prirodni materijali ko kamen i drvo mesto turbo-beton [1] veruvam eksperimentot bi bil i denes toplo prifaten [2] eventualno da teral ko Eams so staklo i metal [3] pa vakvata prozrachnost seushte da bide opshtoprifatena ko korisna energetski efikasna [4] i psiholoshki efikasna pojava [5] dodeka vaka sega ne bega podaleku od depresivnata atmosfera na siviloto [6][7]

no i togash i denes ova se skapi ekskurzii za individualna sebepromocija zaradi shto samiot kurbizje i ne biral stopan, izgleda svoevremeno mu bila poznata i jasna nwo-agendata na deterministite pa se fokusiral samo na strukata, no dokolku arhitektite treba da se dostojni na svojot titular tie treba da bidat i nad pogreshnata etika i politika na elitite, iako mnogu verojatno e deka i toj bil zadoen so transhumanizmot na deterministite, vo negovo vreme poznat ko arievska eugenika, ta zatoa i refleksno proektiral po brojlerski recept [6]








Edited by +Protagorist - 02-Apr-2014 at 20:18
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #19 Posted: 03-Apr-2014 at 12:00

na nekoj nachin Makedinija dobi indirektno blagodaram od proshetkite na Kurbizje za vreme negoviot arhi-adjilak, so ogled deka ko pojava toj silno vlijael i na Tange no voopshto na site japonski metabolisti, prosto imale izgradeno kult kon nego, a osobeno Tange koj kurbizje go sporeduval so mikelandjelo, no deka toa bilo losho kolku shto vakviot nerafiniran eksperimentalen metod proizvel politichka zaprepastenost koja potem ja reindustrijaliziral Doksijadis, no ne bidejki Tange neznael shto pravi tuku bidejki Jugoslavija ne znaela shto saka, prosto ne ochekuvale deka Skopje kje stane prviot solidaren globalen eksperiment i svetskata arhitektura i na svetskata ekonomija, mozhe se uplashile deka makedoncite vo vakvi SF-uslovi bi stanale povtorno samouvereni i samobendisani napredni individui vo federacijata, a ko takvi utre da bidat osokoleni za poozbilen napredok shto bi razbudilo povtorno osloboditelni porivi, primerot na Slovenija pri raspadot, iako kaj nas istite bile prisutni ushte vednash na pochetokot, ta vaka polovichno realizirana SUPA od modernizam da ima efekt na kontroliran poklon za koj bi bile blagodarni a sepak da ostaneme potchineti, nastrana shto prv i pogolem motiv na centralata vo Belgrad bilo formiranje na 3arm.oblast so sredstva od solidarniot fond [1] shto bi se reklo od sopstvenata nesrekja dobivme polovichno em urban em voen poklon, a mozhe i radi toa kurtulivme podocna vo bratoubistvenata vojna, ona kaj nikomu ne bevme dolzni nishto (bar ne oficijalno) em preku nash grb vlechele modernizam i za jna t.e. paraleno se grebele,koristile i manipulirale jugoslovenite kako bi se naoruzhale shto povekje [2] ta urbanizam im bil posledno na pamet osven ako istiot e doniran a preku donacijata i da popolnat federalniot budzet

vo sekoj sluchaj na shto i da se dolzhi nedonosenosta na skopskiot urbanizam, istata ostavila prostor za Zlatna Sredina zaradi shto i celosno ne bidnale modernizirani skopjani, a preku niv i ostanatite makedonci, ta nivamu nitamu ubo si pominale, ona go izhiveale modernizmot a sepak istiot ne gi izbotiral vo turbo-dronoi ili vozgordeal vo ekstra-tehnokrati, sepak faraonot ni im bil v dvor inaku i toa kje go dochekale vo polno svetlo, izgleda choekot se uplashil od piramidata koja bila predvidena na ploshtadot

dopolnitelno jugoslovenite go obezglavile planot na modernistite koga im stavile do znaenje deka avtokratijata e taa koja odluchuva shto i kako od predlozhenoto i treba, a ne shto tie si imaat zamisleno - klasika ova arhitektite fantaziraat a vladetelite racionaliziraat, sepak Skopje trebalo da bide prviot seopsht eksperiment od kujnata na dalechno-istochniot blok modernisti predvodeni od Tange, a koj eksperiment vo sluchaj da nemashe studena vojna i ex-yu posredi - sigurno i kje dochekashe celosna implementacija na ideogramite od Kenzo vo koi e sublimirano mnogu shto od istorijata na umetnosta, takviot sinkretizam mozhe da se prepoznae duri i vo apostolskoto imenuvanje na sopstveniot sin prosto po wwII tradicijata kolku i da bila prisutna v Japonija sepak zdravo bila resetirana isto ko i vo Germanija, no cela srekja shto tropikalist ni se pogodil so dobar proekt inaku kuznaj kako kje sme zavrshile, mozhe po primerot na Brazilija, prosto Kenzo&co prilichno kreativno se isturile vrz gradot, samo toa gradskata porta tro da ja olabaile, no sepak i samiot toj vo toa vreme seushte go poliral metabolizmot ko iznedren od zapadnite mirudii na eugenicharite, ta na kraj od svojot zhivot na nekoj nachin go reformira istiot so amanetot do sin mu "you shuold not create architecture for urban planning which does not touch the human heart"

Where Metabolism & Le Corbusier Meet - www.archdaily.com/477882/le-corbusier-model-for-the-metabolists/

www.build.mk/forum/forum_posts.asp?TID=303&PID=106906#106906



HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #20 Posted: 03-Apr-2014 at 22:55

izgleda po ovoj recept se vodele vo dpmne koga ja frlija neoklasichnata mrezha v centarot na Skopje, prvo kako bi doprele ekspresno do srcata na skopjani, a potem i da navestat deka ne se brojleri koi ko pred kolenje kje chekaat da se slejat vo unijatskata pashteta na ea-deterministite, eh pusta zhelba kamo da beshe taka, no ete deluva zdravo ko avtoimun-refleks nasproti cela agenda za odroduvanje i simbolichen odgovor na istoto nalik Sk'14 vs Sk'64 [1] verojatno vakviot odgovor potsvesno se protnal ko takov imajki gi predvid oficijalnite izjavi od narachatelite za vrakjanje na duhot na Staro Skopje, ona vreme vo koe marsejskata lozha t.e. nejzinite banki [1][2] ja finsirale izgradbata na togashnata prestolnina na vardarska banovina, duri togash imale i pet triumfalki iako bajagji poskromni, no sushtinata e bitna dali, nejse mozhe deneshnata triumfalka no i obelisk e samo spoter za defokusiranje od nashite vistinski nameri, jasno vo nashi uslovi so onoj kapacitet koj go imame sigurno najinventivni vo odnos estetskite refleksii, a na vakviot metafizichki odgovor na makedoncite cresha kje beshe Crkva na ploshtad a ushte posjajen dokolku od karshi nea parkiraa i Djamija [1] za da znaat dushmanite deka ne sme konzumeristichki roboi no izgleda so vreme ja bea predvidele vakvata anti-konzumeristichka namera dronoite pa pobrzaa da go vozobnovat masonskiot trezor t.e. stara-nbm, ova so trezorov ozbilno go mislam makar potsvesno gi instruirale investitorite [2] iako ne i sluchajno, sepak dopolnitelno vo prilog tezata deka iskreno nemale vakva anti-nwo namera vlastite e turistichkata nota na Sk'14 shto prai od nego eftina pro-konzimeristichka pojava makar bilo gledano na nea ko anti-globalizirachka zaradi seprisutniot moment na formalna lokalna istoriografija, koj i bez neoklasichno patiniranje e dovolen da ne odalechi od glodalizacijata koja viree denes, iako samoto patiniranje izleze ko neoklasichen penoloshki pozdrav do komformizmot na modernistite

mozhebi pogolem efekt kje se postigneshe apropo dekonstruiranje na brutalizmot (ko globalizirachki urban kalap) dokolku se odeshe so antipsihijatarski pristap namesto lobotomija na betonskata shizofrenija, koja ete solidarno ni ja poklonile ciam-cite vo forma na shtof i kroj iako sami sme si ja soshile [1] no ne deka toj brutalizam e defakto shizofren kolku shto togash tuka seushte ne bilo sozreano vremeto za nego ta zavrshil em polovichno em bledo isprekinat za da mozhe i celosno da se dozhivee i profinkcionira, samoto kasapenje na nechija ideja t.e. na Tange od strana na Ciborovski i Doksijadis kolku i toa da e pragmatichen i neophoden chekor so sebe povlekla i nejasni dilemi kade i kako trebal da raste gradot no i graditelite v nego, koi prosto pragot go krenale previsoko a potem i samite ne mozhele da go prefrlat, bar krukcheto za elka da go istoporija pokreativno [1] tuku od fotelja e lesno da se bara idealizam neli shto e apsurdno ta zatoa i nemam pravo da prozivam nekogo, no kje recham deka glasno razmisluvam ne deka sum pameten tuku deka nikoj ne se odvazhuva od arhitektonskata fela javno da dade nekakov doprinos okolu demistificiranje na arhitekturata i urbanizmot bar kaj nas, shto bi rekol navijachki - drushtvena odgovornost ko na amebi, iako i toa e neshto!

najverojatno estetikata i etika im se teret na krajov od tranzicijata pa ramnodusni se kon okolinata, ne deka ja pa nesto komentiram od sto sum zasegnat kolku za da kanaliziram odredena energija sto pokreativno makar i virtuelno, no bar na moive dumi nekoj da sporese ako ima sram opsto za kontroverznosta da debatira, iako dokolku nekoj raspali pristrasno kje treba i frojdovski i konfucijanski da se replicira za da ne zatera debatata nisko sto cesto e slucaj na forumi i foruni em furni, moze dovolno e da se poliraat temive samo preku anegdoti kako ova bi se izbegnalo pa setne komu kako mu seci pr. sto bi rekol IM covek mora da bude kontradiktoran i kontroverzan da bi izgradio svoj prepozntliv identitet t.e. samo magarac i mrtovac to nije [1]



najlogicno e trpelivosta da vozi opusteno kaj nabljuduvacot a dokolku e mozno i rastovarena od planoi ili bar da ne im robuva naniv, duri togas moze smireno da se komunicira i debatira, vo sprotivno za sekoja pojava moze da se turka ukrainsko scenario i niskite ili da zaminat pola v gjubre ili od gjubreto da krenat race adminite, kapak e ko na seto raznoglasie kje se zakacat emotivno i maldziski seir ili globalisticki frustracii, cela srekja ushte shovinistichki klovnoi shto nema ta ona shto gi boli ili ne da pochnat da go zhongliraat ogovarajki za chevlite i cheshlite na dushmanite

lichno ko tradicionalist brutalizmot go imam dozhiveano ko neoklasicizmov modernistite iako i jas ne sum osoben fan na patiniranjevo, no mora da se priznae deka impresivno go istovarija odgovornite istoto bez pritoa da srushat ili pre-platat neshto, no mozhea bar toa ustavno-arhivskiot-muzej da go potpushtat vo prodolzhenie na stone-bridge i stariot blok na komercijalna bidejki vaka e ko sirache napikano do bedemot na kejot, dodeka toa proshiruvanje kje otvoreshe prostor i tabakerata na aek da se spastri drugde so ogled deka sega e spoter koj treba da gi pokrie diskretno (iako bidna nadrealno) nespoivite stiloi na muzejot i bankata, se prashuvam shto kje bide dokolku mizejov go prodolzhat i nadgradat potaka ta i taka imame artefakti vo nedogled, dodeka pak zgraduleto na aek neka go proshirat so stakleni pojasi odokolu a koi bi se prefrlile ko topli premini (zastakleni mostoi) kon restoranot Biser odzadi onaa skalestata terasa na staklarnikot od bankata pa so malku srekja da se izvleche najkontroverznata pojava vo samata patinirana inicijativa, iako nekoj smeta deka takov epitet kje nosi gtc no bidejki trgovskiot seushte ne e chepnat ne ni mozham da etiketiram vo toj pravec, no da ne bidam prestrog dodeka gi raslojuvam amalgamnite plombi ko z.aek sepak sporadichni zastakluvanja se najlogochniot remiks za samata skopska patina, no kje recham i deka noviov skopski urban sloj e predizvik i za genijalci, prosto posle simbolichniot most-oko i mason da bide vakviot genijalec kje sepne od idei a ne pa remiksi!

realno ko reshenie utre sigurno kje vidime nekakvi zastakleni nadgradbi na se shto e nedonoseno vo patiniranjeto, ta ko shto modernizmot bidna revidiran od postojnite vlasti, zoshto nekoi drugi ne bi ja revidirale i pod'opraile neoklasikata, bar toa ogradite so balustri eftino i lesno mozhe da gi trampaat so lcd-plexy koj bi sluzhel i ko paneli za promocija na javni kampanji,nastani ili praznici onaka od ogradata na most oko pa preku ogradata dolzh kejot se do balustriranite ogradi po prozori i krovoi vkluchitelno i onaa na vladata, samo ne smeat vo nikoj sluchaj da si dozvolat komercijalni reklami da vrvat po vakvite prozirni lenti od ogradi kako istite pretezhno bi bile tokmu prozirni a samo od chad do chas da bi preletal nekoj pozdrav, za da ne izleze cirkus ko na fudbalski mech i radikalna nadopolna na cel tematski park v centarot na metropolata, pr. neka im dadat na vrabotenite vo mrtv na hroma-osnova da sklepuvaat preleti ili isparuvanja na pozdravi i chestitki od tipot "too many people undervalue what they are - and overvalue what they're not" no pomalku luksuzno a povekje minimalistichki kako ne bi go povlekle seto vnimanie na sebe ko interaktivni ogradi, sigurno vakvata reforma na patinava kje bide prilichno kontroverzna pa i provokativna no posekako nema da zhivcira ko postojnite balustri koi suptilno mu go opravduvaat limbo vpechatokot i na najekstremniot antimodernista



Edited by +Protagorist - 02-May-2014 at 13:30
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
 Post Reply Post Reply Page  123 4>

Forum Jump Forum Permissions View Drop Down



This page was generated in 0.157 seconds.

Copyright ©2007 - 2024  build.mk

Коментарите на форумот претставуваат лично мислење на нивните автори и не претставуваат официјален став на build.mk.