build.mk Homepage
Forum Home Forum Home > Главни теми > Инфраструктура
  Active Topics Active Topics RSS Feed: Вардарска Долина
  FAQ FAQ  Forum Search   Register Register  Login Login

Вардарска Долина

Bookmark and Share
 Post Reply Post Reply Page  <1 1011121314>
Author
Message
  Topic Search Topic Search  Topic Options Topic Options
daci92 View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 10-Dec-2012
Location: Skopje
Online Status: Offline
Posts: 1937
  Quote daci92 Quote  Post ReplyReply #221 Posted: 06-Sep-2013 at 20:12
Ми смрди нешто во анализава и муабетов на Фактор бидејќи пред месец или два кога беа презентирани предлозите за дислокација на пругата само заради вардарска долина имаше 3 предлози ,едниот беше скоро целосно нова траса до велес ,другиот беше следење на старата траса но преместување до автопатот и третата беше целосно нова траса преку Овчеполието ако не се лажам. Ниедна од овие варијанти не би сметала на Вардарска долина а сите варијанти имаат слична цена (+/- 10 милиона евра) но единствена со двоен колосек и брзина од 160км/ч беше првата траса, втората како што е спомнато беше 120/130км/ч и третата беше едноколосечна со максимална брзина од 150-160км/ч (на одредени места многу пониска брзина).
Друго што беше презентирано е дека автопатот не смета на тој дел од Вардарска долина.
Имаше некој документ или вест каде што го прочитав ова ,ако го најдам ќе го постирам.
Back to Top
gjoko View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 18-Jun-2011
Location: kicevo
Online Status: Offline
Posts: 6554
  Quote gjoko Quote  Post ReplyReply #222 Posted: 22-Oct-2013 at 16:24
SRBIJA | UTORAK 22.10.2013. | 09:59
"Sada se mnogi interesuju za kanal"
IZVOR: TANJUG
Beograd -- Ministar Milan Bačević kaže da je, osim Kine, još nekoliko država zainteresovano da uzmu učešće u projektu kanala Dunav-Morava-Vardar.



On kaže da se zainteresovani javljaju nakon objavljivanja ocene da je studija izvodljivosti za kanal "Morava" pozitivna.

"U ministarstvu smo u poslednjih nekoliko dana primili ambasadore država koji su ranije prema projektu bili dobrim delom skeptični, verovatno pod uticajem javnosti. Sad se sve to promenilo u korist Srbije i Srbija to treba da iskoristi", rekao je on za RTS.

On je najavio da već sledeće nedelje putuju u Kinu, radi konkretnijih razgovora o realizaciji projekta.

Upitan da li su opravdane kritike da je izgradnja tog plovnog kanala preskupa, Bačević je odgovorio da se u vezi sa poslovima oko kanala Morava "mi kao država nismo zadužili, niti ćemo se zaduživati ni za jedan cent. Mi smo studiju izvodljivosti dobili na poklon od kineske kompanije, koja je imala potpunu podršku svoje vlade".

Ministar je dodao da je uvek bio zagovornik toga da taj posao bude koncesija i izrazio uverenje da će tako i biti.

Govoreći o aktivnostima koje slede, Bačević je rekao da će se svi poslovi koji su u nadležnosti Ministarstva prirodnih resursa i prostornog planiranja završiti onog trenutka kad se privede kraju izrada prostornog plana područja posebne namene, na kome se uveliko radi.

"Nažalost, nama nedostaje još nešto sredstava da taj prostorni plan uradimo do kraja. Onda ostaje da sprovedemo javnu raspravu i da Vlada Republike Srbije konačno donese odluku sa kim će i na koji način da pristupi realizaciji ovog projekta".

Ističući da tog plovnog puta nema bez Makedonije i Grčke, on je rekao da srpska i kineska strana očekuju poziv za razgovor, iako se "nadležnosti ove vlade i ministarstva završavaju na granici sa Makedonijom".

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=10&dd=22&nav_id=768218
Back to Top
kultuzin View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 07-Nov-2010
Online Status: Offline
Posts: 3811
  Quote kultuzin Quote  Post ReplyReply #223 Posted: 22-Oct-2013 at 18:04

Мислам дека на овој проект во иднина треба да му се посвети поголемо внимание и детално да се разгледат сите аспекти. 

Според мое мислење потенцијал има а добивките се транспортно поврзување по воден пат со средоземното и црно море и земјите кои излегуваат на овие две мориња а како најважни тука ги сметам Русија, Украина и Турција. Потоа поврзување со земји низ кои поминува Дунав почнувајќи од Србија преку Романија , Унгарија, Австрија па се до Германија. 

Секако треба добра анализа околу вистинските потенцијали и можноста за искористеност на овој вид на транспорт од наша страна. Но и добивката од транзитирање низ нашата држава. 

Секако треба да се анализират и негативните аспекти како на пример  почетната инвестиција. 

Но најважно од се треба да се разгледа влијанието врз животната средина и еколошката рамнотежа. 

Back to Top
daci92 View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 10-Dec-2012
Location: Skopje
Online Status: Offline
Posts: 1937
  Quote daci92 Quote  Post ReplyReply #224 Posted: 22-Oct-2013 at 18:59
Нас најголемата придобивка од овој проект би ни била енергетска и во поглед на наводнување бидејќи ако добро го погледнеме проектот кој е во Македонија тогаш ќе сватиме дека електро-енергетскиот проект Вардарска Долина е директно поврзан со овој проект а тоа значи големо намалување на трошоците за увоз на електрична енергија а и делумна енергетска независност на Македонија. Другата страна е за наводнување, со овој проект во Централна Македонија би се обезбедиле со наводнување на долг рок, а воедно и со подобрување на структурата на агрокултурата во повисоките места (кој помалку или повеќе автоматски би добиле пристап до вода).
Третиот аспект на проектов е што со него по автоматизам ќе ги изградиме оние пречестителни станици или брани на кој ќе се чисти водата на Вардар и ќе го намалиме загадувањето на околината од самата река (која е најзагадена во Македонија после Лепенец) .
Влијанието врз животната средина би рекол дека во голема мера во Македонија ќе биде повеќе од позитивно освен можеби за биодиверзитетот на Југот (Демир Капија) каде што имаме некој видови кој се веќе во истребување и за кој има посебна заштита.

Почетната инвестиција би била голема во секој случај ,бидејќи кај нас на голем дел ќе треба да се прават канали и брани ,исто така имаме и премостување на инфраструктура ,но ако гледаме на долг рок би рекол дека исплатливоста на проектов е огромна ,дури и да почнеме денес да ги правиме тие премостувања на постоечката ифраструктура со надеж дека во иднина ќе се изгради овој мега проект мислам дека не би биле во никаква загуба (особено за железницата).
Back to Top
BOJAN View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 09-Sep-2008
Location: SKOPJE
Online Status: Offline
Posts: 3438
  Quote BOJAN Quote  Post ReplyReply #225 Posted: 23-Oct-2013 at 10:51
Баш ја читав инфраструктурната политика на ЕУ пред неколку дена. Овој канал ама баш никаде не е споменат, а од она што може Балканот да се надева е натамошното искористување на реката Дунав. Убаво е тоа што Кина сака да инвестира, но ако европските земји во тоа не гледаат интерес во моментов, тогаш тој проект пропаѓа. Едноставно, Кина е предалеку за да може да влијае врз неговата изградба. Можете слободно да ја разгледате политиката на ЕУ, таму има и подетални информации.
Back to Top
kultuzin View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 07-Nov-2010
Online Status: Offline
Posts: 3811
  Quote kultuzin Quote  Post ReplyReply #226 Posted: 23-Oct-2013 at 12:00

Негледам причина зошто би се ориентирале исклучиво на политиката на ЕУ. Факт е дека Балканот треба да бара и други алтернативни патишта за свој развој исто како што е факт дека во ЕУ сме заведени под графата „евтина работна сила„ така да мислам дека Европа од каде сакаш и од кога сакаш гледај никогаш немала некој посебни планови и интерес за развој на Балканот.

Затоа ако чекаме на ЕУ мислам дека нема далеку да стигнеме.

Овој проект овозможува алтернативно поврзување по воден пат на земјите од Балканот со Русија а преку нејзе и Азија како и поврзување со Турција. И во двата случаја ЕУ не игра никаква улога а со тоа нема никаков интерес. Згора на тоа се овозможува поголема независност на инволвираните држави и региони во однос на светските пазари што секако не и одговара на Европа која на секој начин се труди да го држи Балканот зависен од нејзините услуги  и пазари. 


Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #227 Posted: 09-Feb-2014 at 16:48


дека оваа рута е геостратешка за Србија може да се види од процените на Цвијиќ (српскиот хаусхофер) во почетокот од минатиот век, мене ме чуди која ќе биде оправданоста на сето ова доколку некој од големите не го подржи, дали ние ко балканци би имале капацитет да истуркаме ваков проект!? па кога можеше Хрватска сама да исфинансира туристички автопат за приближно иста цена, зошто тоа сите не би можеле пловен трговски коридор да кофинансираат, сепак за Македонија потоа би се наметнале ко спорни еколошките и геостратешките нус-ефекти кои би произлегле од ваквата инвестициска екскурзија, и иако сега сме стабилни, кој гарантира дека утре заради ваквиот канал нема да бидеме под силен меѓународен ако не локален притисок

PAVIC - GEOPOLITICKI POLOZAJ MAKEDONIJE

Sirenje Srbije Moravsko-vardarskom udolinom u skladu je 
i sa prihvatljivom Cvijićevom tezom o tome da morfologija tzv.
Balkanskog poluotoka u suštini nije pogodna za formiranje jedne
velike države - prvenstveno se tu misli na postojanje izrazite
planinske barijere približno pravca sjever-jug i njezino izolacion.J
značenje za krajeve istočnije od dolina Morave i Vardara. Dok s
jedne strane Moravsko-vardarska udolina ima karakteristike koje
je definiraju kao saobraćajno-geografsku cjelinu, što može biti
važna predispozicija i za stvaranje većih političkih cjelina, treba
odmah istaknuti da je za Bugarsku i njezinu težnju širenja prema
mom ta udolina izrazito periferno položena ·-činjenica koja je u
političkoj borbi očito često korištena. I danas su uz faktor samoopredjeljenja naroda kao svakako najodlučniji, ove geografske pretpostavke važan činliac u organizaciji života i povezivanju SR Makedonije sa ostalim jugoslavenskim prostorom. Cvijić s pravom ističe da jugoslavenska država mora uključivati Moravsko-vardarsku udolinu i želejzničku prugu Beograd-Rijeka, tj. savsko-pokupski saobraćajni pravac. 
Za shvaćanje i geografsku interpelaciju navedenih pitanju odlučeno je osvrtanje na Cvijićeve radove - ne samo zbog njegova svojevremeno izuzetnog i sigurno najkompleksnijeg poznavanja prilike u jugoistočnoj Evropi, nego i njegovih vrlo ambivalentnih nacionalno-političkih stavova koji osciliraju između ponekad izrazito naprednih pa do posve rakcionamih, kao i zbog činjenice da se njegove ideje, nezaobilaze u bilo kojem razmntranju međunarodnih odnosa u jugoistočnoj Evropi, i danas ponekad isuviše olako definiraju kao nacionalističke; u pojedinim svojim radovima Cvijić zaista zastupa neprihvatljive nacionalističke ideje, dok je u drugima daleko progresivniji; za naša je razmatranja posebno značajno da se Cvi jićevi stavovi u odnosu na problematiku Makedonije više puta karakteriziraju i izrazitom progresivnošću. 
Po Cvijiću Srbija je imala izuzetno težak i nepovoljan (»ubitačan«) političko-geografski položaj. Za ovaj inače najgušće naseljeni dio tzv. Balkanskog poluotoka sa najrazvijenijom željeznič­
kom mrežom ali i okružen sa sviju strana, osnovni je problem bio nedostatak izbijanja na slobodno more. budući da je podunavska orijentacija gospodarski objektivno nepovoljnija, a ekonomskopolitičke suprotnosti sa Austrijom i njezino teritorijalno širenje (carinski rat 1906. god., aneksija Bosne i Hercegovine 1908. god.) 
znače spriječavanje izlaska Srbije na Jadran - Srbija je tako »Opkoljena zemlja« a Srbi »uhapšen narod«
Tek sa izlaskom na Jadransko more, Srbija bi imala uvjeta za ekonomsku samostalnost - zato je borba za izlazak na jadransku fasadu i gradnju željeznice jedna od glavnih težnji I balkanskog rata; pri tome treba podsjetiti da je prije Balkanskih ratova Srbija bila jedina zemlja u jugoistočnoj Evropi bez izlaza na more; ista situacija ostaje, istina, i kasnije, ali ostvarivanjem direktnog raničnog kontakta sa Crnom Gorom ili kasnijim formiranjem države SHS, Srbiji je omogućen posredni pristup moru. Važnost mora za Srbiju bila je u ono vrijeme tolika da je Cvijić, dakako pretjerano, isticao da će Srbije »ili nestati ili će se dalje naročito na Jug proširivati«

Razumljivo da je u evropskoj politici i publicistici Srbija optuživana da u stvari traži ratnu luku za Rusiju. 
Međutim potrebe su i za samu Srbiju bile dovoljno urgentne.

Carinski rat sa Austrijom (od 1906. god.) samo je naglasio postojeće probleme, a okupacija Bosne i Hercegovine i posvemašnje zatvaranje istočne granice od strane Austrougarske dovela je Srbiju u zaista težak položaj. To navodi Cvijića da počinje zastupati ideju nantietnografske nužnosti«, jedno od njegovih zaista izrazito reakcionarnih shvaćanja. Zbog svoje ekonomske samostalnosti Srbija mora dobiti dio albanske obale i to bilo zauzimanjem teritori ja bilo st ica n jem posebnih ekonomskih i komunikacionih prava; Cvijić ujedno priznaje da to znac1 zauzimanje jednog etnič­ki stranog prostora, ali opravdanje te životne potrebe naziva antietnografskom nužnošću10• Time Cvijić zaista zastupa reakcionarne ideje vladajućih velikosrpskih gospodarskih i političkih krugova, uz neka druga gledanja vezana uz etnička i teritorijalna pitanja ovo su svakako najreakcionarniji Cvijićevi stavovi. Međutim upravo zato potrebno je po ebno isticati i ona njegova izuzetno progresivna shvaćanja koja se takvima ističu naročito onda ako uoči­mo njihovo izrazito suprotstavljanje nacionalističkim težnjama velikosrpske i velikobugarske politike - a to su upravo oni Cvijićevi stavovi koji se odnose na isticanje posebnosti makednonskih Slavena u odnosu i na Srbe i Bugare.

Izlazak Srbije na more bio bi svakako pogodniji egejskom varijantom - ovaj je pravac reljefno otvoreniji, tu već postoji velika luka, antietnografska nužnost se ne postavlja u tako drastičnom obliku, Grčkoj i Bugarskoj zadaju se time ozbiljni udarci. 

Za razliku, jadranska je varijanta daleko nepovoljnija i zbog prirodno-geografskih i etničkih razloga ukoliko se radi o teritoriju 
sjeverne Albanije.

...

http://hrcak.srce.hr/file/170385

     




Edited by +Protagorist - 09-Feb-2014 at 17:00
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
kultuzin View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 07-Nov-2010
Online Status: Offline
Posts: 3811
  Quote kultuzin Quote  Post ReplyReply #228 Posted: 09-Feb-2014 at 22:49
Не ми е јасно како би се извел делот во Македонија. Јасно е дека ќе се почне со Пчиња но каде би се извршило влегувањето во Вардар. Ако е на местото каде што се влива Пчиња во Вардар тогаш местото е 40 километри оддалечено од Скопје, а на видеото погоре е спомнато дека би мало пристаништа во Куманово и Скопје. Велес, Демир Капија и Гевгелија не се спомнати како пристаништа. 
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #229 Posted: 10-Feb-2014 at 00:11


заради индустријата, аеродромот и железничката логично е некаде во скопско поле, плус тоа сигурно доколку го биде ќе има потреба да биде нешто поголемо како би можело и да се претовараат, и паркираат или поправаат баржи, а сосем реално е да се очекува освен индустриски дел на пристаништето да има и туристички односно патнички дел, посекако ќе биде близу составот

но ко што велам горе треба навистина повеќекратно да се премери нашиот бенефит од сето тоа, бидејќи загреота сме ако мислиме само на профитот немајќи предвид дека сме мала земја каде каква и да е еколошка катастрофа од тип излевање на нафта ќе биде непоправлива за нас, да не говорам за хемикалии и останати еколошки ризици, капак после ваков проект отворено ќе почнат калкулации и обиди од големите да манипулираат со сите оние кои се дел од оваа рута, а имајќи предвид дека тоа се балкански земји мислам дека ќе биднеме и лесна мета за митарења и натегања

според мене нека кренат кинезите брза железница од солун до будим и ето го истиот транспортен ефект





Edited by +Protagorist - 10-Feb-2014 at 00:14
HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #230 Posted: 04-Mar-2014 at 04:44

Dali i kolku ova moze da se izvede logisticki od nasi kompanii, imaat li kapacitet brzo da odgovorat na seto ova, odnosno dali nekoj gi kurazi vo toj pravec

osven rabotna sila, bi trebalo da se ima i svest kaj nadleznite dali ima prijatna atmosfera za ideava i megju ekologistite i naucnata javnost, zosto so vreme nekoj ne gi sedne site na debati i analizi

www.balkanmagazin.net/energetika/cid163-44679/dunavska-strategija-stara-ideja-za-novi-vek

HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
+Protagorist View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 01-Nov-2012
Online Status: Offline
Posts: 3588
  Quote +Protagorist Quote  Post ReplyReply #231 Posted: 21-Mar-2014 at 18:44

se javi i juzhniot sosed, ostanevme ushte nie v srede bez javna fizibilitka, iako sigurno kje izvadat i nashite brzo neshto od fioka dokolku im e gladno oko ko na srbite i grcite, samo dali preporakite na ekolozite nekoj kje gi zeme predvid so ogled deka kinezite sigurno nema da ne uslovat so vakva norma brkajki prilika shto pobrzo da se pozicioniraat na ovaa ruta

treba da se prepoznae i kakov avtoritet kje ima utre vo odnos na vakov koridor i dali istiot e garant za vnatreshnata bezbednost


February 24, 2014

China supports new channel AgeanSea-Danube

The Eurasian Development block provides remedies for the crisis-hit European countries, which hardly get any help from the bank support prioritizing the institutions of the EU. China has been very active in supporting the real economy development projects in Europe. The latest is to help Romania and Hungary to build a high speed train and develop agriculture, and several now uncertain project to help Ukraine.

Now China wants to also realize the long-proposed canal project connecting Greece to the Danube.
Support for channel Morava-Vardar-Axios takes off. The canal connects the Central European canal system around the rivers Rhine and Danube with the Aegean Sea and is part of the Schiller Institute's "Marshall Plan for the Mediterranean" (see link below). Greek Shipowners Association of Short Sea Shipping has given the project its full support and urged the Greek government to make this one of the main issues during its six-month period as the holder of the EU presidency. Shipowners' Association organized a seminar this january 14 this year with a lecture by Professor Alkis Corres from Aegean University where he presented the canal project feasibility. In the presentation, said Corres that there is more interest in the channel now than ever, and that the technical feasibility of building such projects have evolved considerably over the past decades. Serbia has already commissioned a feasibility study carried out by the Chinese state-owned construction company China Gezuba Corp., who presented the preliminary results of Serbian President Tomislav Nikolic during his visit to China at the end of last year.

It is said that the Chinese are ready to invest up to $ 10 billion in loans. The study is completed but has not been published yet. The reports states that the 650 km-long project would connect the Danube with a channel between the Morava River in Serbia and Vardar in Macedonia, which is called Axios as it flows into Greece, and thence into the Aegean Sea at the Greek port city Thessaloniki. The project would involve eleven femstegsslussar and seven hydropower projects being built along the route.
Chinese are interested because it complements their development of the transport corridor from the port of Piraeus, where they have rented container port as the main entry point for goods in transit to Europe. The Russians are also interested because it completes their water transport networks, which together with Ukraine is the world's largest.
According www.seatrade-global.com told shipowners federation president Charalmbos Simantonis for the seminar that his organization supports the project:
- Such a connection will dramatically reduce the time and cost of transportation.

There is already considerable interest in the project from Chinese companies. We want to create a global Short Sea Shipping Networks with participants from Europe, America and Asia. We are already in discussions with närsjöfartsorganisationer in Canada and the United States. Corres also pointed out that the EU and the U.S. are interested in negative reasons: they do not want Russian and Chinese involvement in the supposed European empire.

Read more about the Marshall Plan for the Mediterranean here:
http://www.larouche.se/nyheter/2012/06/24/marshallplan-for-medelhavsomradet

See further on the Pacific Strategy in the pamphlet:
http://larouche.se/artikel/pamflett-bygg-for-framtiden

See and read more about Världslandbroprojekten here:
http://larouche.se/artikel/eaptv-varldslandbron

http://www.larouche.se/nyheter/2014/02/24/kina-stoder-ny-kanal-grekland-donau



HaјсилнoтoOpужјe е вo caмитeHac cинaпoвo3pнo co НaдeжВepaЉубoв
Back to Top
martind View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 29-Jun-2011
Online Status: Offline
Posts: 332
  Quote martind Quote  Post ReplyReply #232 Posted: 21-Mar-2014 at 18:56
Дефинитивно, овој проект е од голема важност за Македонија, дефинитивно ќе значи подобрување на економската клима на земјата.
Back to Top
kultuzin View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 07-Nov-2010
Online Status: Offline
Posts: 3811
  Quote kultuzin Quote  Post ReplyReply #233 Posted: 21-Mar-2014 at 19:03
Мартин може поконкретно да го образложиш твојот став.
Back to Top
martind View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 29-Jun-2011
Online Status: Offline
Posts: 332
  Quote martind Quote  Post ReplyReply #234 Posted: 21-Mar-2014 at 19:41
Мојот став се темели врз придобивките од економската природа.
Градењето на овој канал ќе овозможи алтернативен начин транспорт на стоките кои до сега се пренесуваа исклучиво преку постоечката патна мрежа која е во катастрофална состојба. Овој начин на транспорт не само што би бил побрз туку и далеку поевтин. Преку овој канал Македонија ќе се поврзе и по воден пат со Солунското пристаниште на југ, но и со Црното Море и земјите од Централна Европа пред се Германија.
Доколку се изгради овој канал, земјите од Централна Европа би ги замениле пристаништата во Италија, Словенија, Хрватска и Црна Гора со Солунското пристаниште односно низ територијата на Македонија ќе минуваат значителен дел од увозот/извозот на земјите од Централна Европа. Исто така во Македониај би се развил речниот туризам.
Овој канал би придонесол и за нови инвеститори во Македонија бидејќи ќе можат полесно да ги дистрибуираат производите до крајните пазари, а од голема важност ќе биде и за веќе постоечките странски, но и домашни Македонски компании кои се извозно ориентирани.
Но сепак да бидам реален, каков ефект ќе има овој канал за Македонија зависи и од начинот на кој ќе функционира (во чија сопственост, кој ќе го гради, кој ќе стопанисува, какви услови ќе мора да прифати Македонија...)
Back to Top
Staro Skopje View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 07-May-2013
Location: Skopje
Online Status: Offline
Posts: 2692
  Quote Staro Skopje Quote  Post ReplyReply #235 Posted: 12-Mar-2016 at 10:38
Nikolić: Rešenje za poplave - Kanal Morava-Vardar

Kanal Dunav-Morava-Vardar bi značajno pomogao u zaštiti od poplava, rekao predsednik Srbije Tomislav Nikolić u razgovoru sa predstavnicima kineske kompanije zainteresovane za taj projekt.

Predsednik Tomislav Nikolić razgovarao je sa delegacijom kineske kompanije "Bonn Project" i predstavnicima Instituta "China Design Group" o infrastrukturnim projektima u Srbiji, posebno o izgradnji plovnog kanala Morava-Vardar.

Osvrćući se na trenutno stanje u vezi sa opasnošću od poplava, predsednik Nikolić je naveo da bi projekat Morava-Vardar umnogome pomogao i u podizanju stepena zaštite Srbije od takvih elementarnih nepogoda.

Kako se navodi u saopštenju predsednikovog Biroa za saradnju s medijima, kineski partneri izrazili su veliko interesovanje za projekte u izgradnji infrastrukture u Srbiji, a posebno za izgradnju kanala Morava-Vardar.

Oni su iskazali veliko zadovoljstvo potpuno otvorenim pristupom Srbije ka realizaciji zajedničkih projekata sa kineskim kompanijama.

Predsednik Nikolić je istakao da projekat Morava-Vardar nije samo običan infrastrukturni projekat, već je projekat koji će obezbediti život za mnoge generacije.

Kineska delegacija navela je da je njihova kompanija za ostvarenje ovog projekta dobila podršku od finansijskih i državnih institucija u njihovoj zemlji i da je već obavljen razgovor i sa makedonskim partnerima o njegovoj realizaciji, ističe se u saopštenju.

mondo.rs
Градот убав никна, но го откорнаа
Back to Top
Denko View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 14-Aug-2010
Online Status: Offline
Posts: 2271
  Quote Denko Quote  Post ReplyReply #236 Posted: 12-Mar-2016 at 11:58
martind... 1. Patnata mreza za koja zboruvas (se misli na koridorot 10) voopsto ne e vo katastrofalna sostojba. 2. Ovoj proekt e preskap ineisplatliv vo odnos na toa sto moze da se izgradi so ovie finansiski sredstva. 3. Za mnogu pomalku pari moze da se izgradi brza zeleznica od koja korist ke ima ne samo ekonomijata, tuku i obicnite patnici...
Back to Top
Baze View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 08-Jan-2010
Location: Skopje
Online Status: Offline
Posts: 409
  Quote Baze Quote  Post ReplyReply #237 Posted: 13-Mar-2016 at 00:51
Ако се изреализира овој проект за оваа т.н. вардаска долина и се спои вардар со дунав преку морава и ако една од примарните цели е анулаирање на поплавите во србија, зарем цела таа вода која ќе се собере од србија и се транспортира низ морава па после вардар, постои ли ризик после ние да биде поплавени, затоа што вардар не е насекаде во клисура (длаболк)...
Back to Top
nenad View Drop Down
Senior Member
Senior Member


Joined: 19-Dec-2009
Online Status: Offline
Posts: 722
  Quote nenad Quote  Post ReplyReply #238 Posted: 13-Mar-2016 at 10:50
Ne podpagajte pod vlijanie na razni propagandi, toj kanal nema nikakva ekonomska isplatlivost i nema nikogash da se izgradi, za toa veke pisuvavme prethodno. Na makedonoija i e potpolno nepotreben
Back to Top
Cloverstack View Drop Down
Admin Group
Admin Group
Avatar

Joined: 01-Sep-2007
Location: Скопје
Online Status: Offline
Posts: 12453
  Quote Cloverstack Quote  Post ReplyReply #239 Posted: 10-Apr-2016 at 21:08
Добар сигнал за транспортниот сегмент на „Вардарска долина“, особено за железничкиот.

ЗА 370 МИЛИОНИ ЕВРА: Грција го продаде своето најголемо пристаниште


Грција ја најави продажба на најголемото пристаниште – тоа во Пиреја.

Купувачот е кинеската компанија „Cosco Shipping Corporation“, а договорот е за речиси 370 милиони евра, пренесе грќки „Kathimerini“.

Договорот беше потпишан во Атина меѓу претседателот на Одборот на директори на кинеската компанија Сју Лижзнг и грчкиот премиер Алексис Ципрас, заедно со директорот на Агенцијата за приватизација Стергиос Пициорлас.

„Cosco“ првично стекнува 51 отсто од сопственоста на пристаништето за 280 милиони евра. Останатите 16 отсто компанијата ќе ги добие по 5 години за по 80 милиони евра и инвестиции од 350 милиони евра.

Иако неопходен за грчката економија, овој чекор не се усвои добро од граѓаните. Во главниот град Атина имаше големи протести против приватизацијата, а дури дојде до судири меѓу силите на редот и демонстрантите.


http://faktor.mk/2016/04/09/za-370-milioni-evra-grtsija-go-prodade-svoeto-najgolemo-pristanishte/
Back to Top
<Fresno> View Drop Down
Senior Member
Senior Member
Avatar

Joined: 13-Jun-2010
Online Status: Offline
Posts: 1108
  Quote <Fresno> Quote  Post ReplyReply #240 Posted: 11-Apr-2016 at 08:55
Што е со багателнава цена?
Back to Top
 Post Reply Post Reply Page  <1 1011121314>

Forum Jump Forum Permissions View Drop Down



This page was generated in 0.121 seconds.

Copyright ©2007 - 2024  build.mk

Коментарите на форумот претставуваат лично мислење на нивните автори и не претставуваат официјален став на build.mk.